„ORGANIZIRANJE JAVNIH DOGAĐAJA I KAMPANJA“

„Organiziranje javnih događaja i kampanja“ je trening za članove i volontere Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini održan 17. i 18. prosinca 2010 u Katoličkom školskom centru "Sv. Josip" u Sarajevu. Trening je organiziran od strane Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, u sklopu projekta „Jačanje lokalnih kapaciteta u zaustavljanju trgovine ljudima“.
Cilj treninga je bio da mladi iz Međreligijskog Vijeća dobiju znanja i vještine o organiziranju javnih događaja i kampanja, te na osnovu tog znanja sami organiziraju javni događaj koji će podići svijest javnosti u Bosni i Hercegovini o problemu trgovine ljudima.
Trening je dizajnirao i sproveo Udruženje građana INFOHOUSE.

IV GOSPODARSKI FORUM

Danas 14. prosinca 2010. godine u prostorijama Vrhbosanskog katoličkog sjemeništa u Sarajevu održan je četvrti u nizu Gospodarski forum. Na Forumu sudjelovali su predstavnici iz OHR-a, kabineta dopredsjednika Republike Srpske, Parlamenta FBiH, Ministarstava iz Bosne i Hercegovine, kao i predstavnik Veleposlanstva Republike Hrvatske.
Skupu se obratio novi ravnatelj Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, fra Miljenko Mika Stojić. U svom obraćanju fra Miljenko je pozdravio skup. Osvrnuo se na dosadašnje planove koji nisu ostvareni, a koji bi trebali ostvariti. Zahvalio se svima koji su nazočni, i posebno zahvalio Općini Novi grad na financiranju ovog četvrtog Gospodarskog foruma.
Biskup Franjo Komarica obratio se skupu pozdravljuajući sve nazočne na Gospodarskom forumu. Osobito se zahvalio svima koji su došli i onima koji su omogućili da se Forum održi. Osvrnuo se kratko na protekle Forume, kako je nastala inicijativa te koji su bili ciljevi Gospodarskog foruma. Naglasio je da jako važno ići ka tom cilju i ostvariti ga.

Na Forumu je govorio prof. dr. Zdenko Spajić o odnosima izmedju Katoličke crkve i gospodarstva. U svom izlaganju dr. Spajić se osvrnuo na dvije stvari: Crkvu kao pravni subjekat u stvarnosti i s druge strane da naše promišljanje možemo usmjeriti u pravcu izučavanja crkvenog učenja o gospodarstvu kao jednom važnom segmentu ljudskoga života. U životu suvremenoga čovjeka, gospodarstvo sa svojim učincima na živote ljudi, zauzima izuzetno značajno mjesto, bilo da se radi o poduzetniku ili radniku, umirovljeniku ili primatelju socijalne skrbi. Iako gospodarstvo nije moguće odijeliti od ostalih segmenata društvenoga života, pogotovo ne od politike, većina ljudi osjeća najdirektniji utjecaj upravo ovoga segmenta. Prof. Spajić naglasio je da karitativno djelovanje mora pokretati ljubav prema bližnjemu, a ne korist. Potrebno je imati u vidu razliku između kršćanskog zauzimanja za pravedno društvo, specifično karitativnog djelovanja. Zadaća Crkve u izgradnji pravednoga društva nije, kako smo vidjeli, njezina neposredna zadaća nego je neizravna i sastoji se u pročišćavanju razuma i buđenju moralnih snaga koje su potrebne za izgradnju i djelotvornost pravednih struktura. Karitativna djelatnost pak jest prirođena, vlastita zadaća Crkve „u kojoj ona ne surađuje usputno, već djeluje kao subjekat s izravnom odgovornošću, čineći ono što odgovara njezinoj naravi.“ Među bitne elemente karitativnog djelovanja spada prije svega odgovoriti na potrebe konkretne osobe u određenom trenutku, po uzoru na milosrdnog Samarijanca. Nadalje, taj rad nije sredstvo za postizanje ideoloških promjena i ostvarenje strategija u svijetu nego je uprisutnjenje ljubavi. Konačno, karitativni rad mora biti besplatan, ne smije se koristiti kao sredstvo za postizanje drugih ciljeva kao npr. pridobivanje novih članova (prozelitizam). Zato Papa upozorava karitativne djelatnike da se oni „ne smiju nadahnjivati na ideologijama čiji je cilj poboljšati svijet, već se moraju radije voditi vjerom koja po ljubavi postaje djelotvorna (usp. Gal 5, 6). Moraju, dakle, biti osobe koje nadasve pokreće Kristova ljubav, osobe čije je srce Krist osvojio svojom ljubavlju, probudivši u njemu ljubav prema bližnjemu.

Iz Agencije za Statistiku ravnatelj Agencije gosp. Zdenko Milinovic govorio je o Ekonomskim pokazateljima u Bosni i Hercegovini. U svom predavanju on se osvrnuo na Bruto domaći proizvod, o stanovništvu nekad i sad, te životnim uvjetima danas. Naglasio je da Zakon o popisu stanovništvu još nije donesen, pa se svi podaci temelje na zadnjem popisu iz 1991. godine. Također iznio je i činjenicu o podacima o prirodnom priraštaju. Na žalost prirodni priraštaj je negativan, pa je više umrlih nego rođenih.

Gosp. Ivan Fureš iz Hrvatskog Caritasa govorio je o iskustvima, dobrim i lošim stranama osnivanja Mikrokreditne fondacije. Hrvatski Caritas pokrenuo je program „Poticanje (kreditiranje) razvoja malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj“. Unutar Hrvatskog Caritasa, nadbiskupijskih i biskupijskih Caritasa ovaj se program pokazao vrlo uspješnim te pomogao – srazmjerno kontekstu u nadbiskupijama i biskupijama – velikom većinom onima kojima je bilo najpotrebnmije u nekoć ratnim područjima. U svom izlaganju on govori o pozitivnim primjerima fondacije, a to su dobra prihvaćenost među poduzetnicima, opravdanosti sredstava, rad i trud svih aktera, ostvareni su odredjeni ekonomski, socijalni i strukturalni rezultati. Pozitivna strana bila je i funkcija garantnih fondova odnosno depozita koja su osigurala odredjeni dignitet i ugled u dijelu financijskog kapitala u zemlji. Negativna iskustva jesu lekcije na kojima treba učiti, a oni jesu nepoznavanje o programu u javnosti, odredjene poteskoće kada je riječ o podmirivanju obaveza krajnjih zajmotražitelja, itd. Gosp. Fureš istakao je da je „Imati posao temeljno pravo svakog čovjeka te da je djelovati protiv nezaposlenosti zadaća svih struktura društva.

Mr.sc. Ivan Bagarić predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, osvrnuo se na Strategiju Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, kao jednim segmentom iz ove Strategije. Strategija ima cilj podupiranja Bosne i Hercegovine u njenom putu k Evropskim integracijama. Donesena je odluka da se osnuje jedno tijelo, za koje još nije definirano koje je vrste tijelo ali ono će biti tijelo okosnica koje ce pomagati uz Zakon. Odnosno to tijelo može podržati osnutak Mikrokreditne fondacije. Ali da bi stremili k ovom cilju, u Bosni i Hercegovini je neophodno napraviti jedno tijelo koje će napraviti Model po kojem će se osnovati Mikrokreditna fondacija i nakon toga doći u Hrvatsku i prezentirati tu ideju. Provedba Strategije obvezna bi bila za sva državna tijela. Ako se i kada se usvoji, tijelo ce Hrvatskom saboru podnositi izvješće, koje će biti stavljeno na uvid javnosti.

Prije same diskusije čuli smo i predavanje gosp. Drage Bilandžije savjetnika u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Gosp. Bilandžija govorio je o modelu Agencije za razvoj gospodarstva u Bosni i Hercegovini. Njegov konkretan zaključak odnosio se upravo na izradu i donošenje Strategije u Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Jedan dio ovog Zakona trebao bi utemeljiti jedan od oblika financijske institucije za gospodarsku suradnju i gospodarski razvoj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Mogući modeli bili bi osnivanje Agencije za razvoj gospodarstva i Mikrokreditna fondacija.

Tijekom diskusije sudionici Foruma su napisali apel. To su zaključci ali i pitanja koja se trebaju riješiti što prije na svim novoima vlasti. Četvrti Gospodarski forum bio je informativnog karaktera o tome što se do sada napravilo i što bi se trebalo dalje raditi u bližoj budučnosti.

SEMINAR MREŽE SPORAZUM PLUS KANTONA SARAJEVO

U Sarajevu je 13. 12. 2010. godine održan seminar za članice mreže Sporazum plus Kantona Sarajevo na temu Sporazum i programsko budžetiranje. Seminar je organizirala organizacija Centar za promociju društva (CPCD) u kojoj je smještena koordinatorica mreže. Teme seminara bile su Što je sporazum i zašto nam treba, koja je uloga Savjeta za suradnju Vlade i NVO u Sarajevu, Uloga i zadatci Ureda za suradnju sa nevladinim organizacijama, Budžetske reforme u BiH, Mogućnosti interveniranja civilnog društva u budžetskom ciklusu te defininiranje novih prijedloga budžetske potrošnje. Na seminaru je predloženo nekoliko tema kojima bi se moglo lobirati za izmjene budžeta o kojima će se razgovarati na idućem sastanku sa savjetnicima u ministarstvima u Kantonu Sarajevo 22. prosinca 2010 godine. Ispred Caritasa BK BIH sudjelovala je Sanja Horvat.